Ivica Puljak je hit aktualnih lokalnih izbora. Iako su ankete dale naslutiti barem blagu prednost kandidata HDZ-a, te prilično izjednačenu poziciju sa Željkom Kerumom, Puljak se vinuo iznad ostalih, ugrabivši u prvom krugu izbora za gradonačelnika Splita gotovo 27% glasova. U stopu ga prati Vice Mihanović, kandidat stranke koja je odnijela najviše glasova u izborima za gradsko vijeće.
Nakon što je tijesno izgubio od Andre Krstulovića Opare na posljednjim lokalnim izborima 2017. godine, malo tko je vjerovao u comeback Željka Keruma. Četiri godine kasnije, kontroverzni poduzetnik i političar vodi u predizbornim anketama za poziciju gradonačelnika, i vrlo je blizu povratku na tron. Barem onaj lokalni, jer nacionalne su ambicije u međuvremenu poprilično splasnule.
U skladu s očekivanjima, kako korisnika Kolektivne inteligencije, tako i šire javnosti, prvi favorit za čelnu poziciju Socijaldemokratske partije Hrvatske dobio je i najviše glasova članova na izborima za predsjednika. Davora Bernardića (koji je još jednom smogao snage i izašao u javnost kako bi čestitao pobjedniku) naslijedit će Peđa Grbin, relativni pobjednik prvog i apsolutni pobjednik drugog kruga izbora.
Dosta dugo je Peđa Grbin bio usamljen na popisu kandidata za budućeg predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske, jedini koji se usudio neposredno nakon izbora javno istaknuti kandidaturu. Toliko dugo da se činilo da bi SDP, nakon izbornog fijaska, mogao doživjeti još jedan, na unutarstranačkim izborima u potpunosti lišenima pluralizma. A onda je uslijedila poplava kandidata.
Nakon što je pomeo konkurenciju na parlamentarnim izborima, Andreju Plenkoviću očito su porasli apetiti i na lokalnoj razini. Na tragu one stare, „šteta je pustiti dobru priliku da propadne“, a sa evidentnim slabljenjem SDP-a na nacionalnoj, te Milana Bandića na lokalnoj razini, HDZ-u se otvara poveći značajan za napredovanje u metropoli. Nimalo slučajno, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji je već prošao prvo čitanje, a na snagu bi mogao u rujnu, predviđa vrlo izdašan znak pažnje u režiji Vlade. Obnova bi se trebala financirati po formuli 60-20-20, pri čemu će najveći teret obnove snositi državne financije (60%), što nikome nije sporno.
Unatoč ponešto preuranjenim izborima, Andrej Plenković se već proteklim mandatom na čelu Vlade uspio ugurati među pet najdugovječnijih hrvatskih premijera (od hrvatske samostalnosti naovamo). Činjenica da je duboko zagazio u četvrtu godinu mandata i zauzeo tako visok plasman na ljestvici ponajviše govori o slabašnom prosjeku koji kvari nekolicina, poput Stipe Mesića (obnašao premijersku dužnost svega tri mjeseca), ili pak tercet Hrvoje Šarinić – Tihomir Orešković – Josip Manolić, koji su redom proveli manje od godinu dana na čelu Vlade.
Nakon impresivnog izbornog trijumfa i brojke od 66 kandidata koji će zastupati HDZ u novom sazivu Sabora, nema nikakvih dilema – Andrej Plenković dobit će novi mandat za sastavljanje Vlade. Prije njega je to pošlo za rukom još samo Ivi Sanaderu, i nije završilo baš najbolje, ni za njega, a ni za hrvatske građane, što Plenkovićev uspjeh doista čini još većim.
Strah od koronavirusa ili gubitak povjerenja u političke stranke i državne institucije? Teško je ocijeniti koji je od dva navedena faktora imao veći utjecaj na apstinente koji se prošlog vikenda nisu pojavili na biralištima, no većina promatrača se slaže kako je riječ o ključnim determinantama niske izlaznosti.
Samo mjesec dana prije izbora uopće ih nije bilo u anketama, a nekoliko dana prije izbora činilo se da su dva ili tri zastupnika, redom sa zagrebačkog područja, njihov krajnji domet. Uz takva očekivanja, s konačnih sedam mandata (šestorki u Zagrebu pridodala se i Katarina Peović iz VIII. izborne jedinice) politička platforma Možemo! postala je jedno od najvećih iznenađenja parlamentarnih izbora.
Kolektivna inteligencija (postotak točnih odgovora) Makar još uvijek neslužbeni, rezultati izbora (a u značajnoj mjeri već i izlazne ankete objavljene neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta) jasno su dali naslutiti tko će sastavljati novu Vladu. Činilo […]
PRIDRUŽITE NAM SE
Kolektivna inteligencija je online zajednica posvećena predviđanjima stvarnih događaja, objedinjavanjem znanja i vještina svih korisnika. Korisnici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i nagrade te usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa.
Svi posjetitelji imaju priliku izbliza istražiti stranice, ali odgovore mogu dati samo korisnici registrirani putem omiljene društvene mreže, kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip "jedan član - jedan glas". Želite li se poigrati i testirati svoje znanje?
