Hoće li Vlada do kraja 2021. godine povećati doprinose za zdravstvo?

U skladu s (nemuštom) tradicijom, Vlada je odlučila pustiti još jedan probni balon, pokušavajući opipati puls javnosti kada je u pitanju zdravstveni sustav i financiranje istoga. Doduše, moguće je da se ministru Berošu, suočenom s velikim pritiskom vjerovnika, naprosto omakla lamentacija o višim doprinosima, no riječ je o vrlo osjetljivoj temi o kojoj državni dužnosnici najčešće ne lupaju što im prvo padne na pamet.

EPILOG: Koliko će iznositi ukupan broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj do kraja zime?

Neugodna iskustva s pandemijom koronavirusa uporno se nastavljaju: u proljeće prošle godine tek nešto manje od stotinu zaraženih dnevno zvučalo je zastrašujuće. Novi rekordi su postavljeni već u srpnju, dok je već krajem kolovoza evidencija novozaraženih na dnevnoj razini prelazila i tri stotine. No malo je tko bio pripremljen za katastrofu koja se pomaljala početkom listopada, kada je prvi puta zabilježeno više od 500 zaraženih u jednom danu.

Hoće li cijena WTI barela sirove nafte tijekom 2021. godine preskočiti okruglih 100 dolara?

Na krilima peak oil teorije, u jeku pozitivnog ekonomskog ciklusa, cijena barela WTI (West Texas Intermediate) nafte je sredinom 2007. godine dosegnula nevjerojatnih 145 dolara; bilo je do zlatno doba energetike, a iz Goldman Sachsa je iscurila projekcija o cijeni koja bi mogla dogurati i do 200 dolara po barelu. Samo pola godine kasnije, cijena je skliznula ispod 40 dolara. Do tada je Velika recesija poharala financijska tržišta širom svijeta, a peak oil više nitko nije ni spominjao.

Koliko će na kraju 2021. godine iznositi stopa prinosa na desetogodišnje hrvatske državne obveznice?

Krajem veljače ministarstvo financija je na tržište plasiralo dvije nove obveznice, od kojih je posebna zanimljiva ona druga, teška milijardu eura, s kamatnom stopom od 1,75% i rokom dospijeća od 20 godina. Riječ je o državnoj obveznici s dosad najduljim rokom dospijeća, koja će bitno reducirati trošak servisiranja javnog duga …

EPILOG: Koliko će ove godine iznositi pad realnog BDP-a u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu?

Bilo je posve jasno da će godina obilježena pandemijom koronavirusa ostaviti iza sebe ekonomsku pustoš. Malo je tko držao da prijašnji negativan rekord, postavljen u jeku Velike recesije 2009. godine (pad od 7,3%), uopće može parirati krahu iz 2020. godine, koji je iznjedrio višemjesečni lockdown i posvemašnju paralizu osobne potrošnje koju je, unatoč oporavku (i neočekivano dobroj turističkoj sezoni, s obzirom na okolnosti), bilo nemoguće nadoknaditi. Nemali broj prognoza ukazivao je na dvoznamenkasti pad BDP-a u prošloj godini, no stvarnost je, srećom, bila ipak nešto manje bolna.

Hoće li Mario Draghi izdržati na premijerskoj poziciji dulje od prosjeka?

Italija se još jednom našla u vrtlogu političke krize. Ni prva, a sasvim sigurno ni zadnja kada je riječ o Italiji, zemlji u kojoj je termin „politička stabilnost“ zapravo oksimoron, a samo rijetki premijeri odrade svoj mandat do kraja. Doduše, predsjednik Sergio Mattarella tvrdi kako je riječ o „najozbiljnijoj krizi koju je doživio“, a zvono za uzbunu očito opravdava angažman tehnokrata koji će u povijesti ostati upamćen kao čovjek koji je spasio euro.

Hoće li od 1. lipnja 2021. uz certifikat o cijepljenju biti moguće putovati zemljama EU bez ikakvih drugih ograničenja?

Vijest da sve više zemalja razmišlja o implementaciji svojevrsnih COVID-19 putovnica zapravo više i nije vijest. Takva se mogućnost stidljivo najavljivala već u drugoj polovici 2020. godine, no paralelno s istraživanjima farmaceutskih kompanija koje su tragale za učinkovitim cjepivom, u priču su se uključili i hi-tech divovi kao je što IBM, čiji stručnjaci već mjesecima rade na digitalnoj putovnici koja bi sadržavala sve informacije relevantne za pandemiju kroz koju čovječanstvo prolazi. Budući da recentna istraživanja pokazuju kako dostupna cjepiva vrlo učinkovito neutraliziraju virus u ljudskom organizmu, vjerojatno je tek pitanje vremena kada će sustav certifikata zaživjeti (na globalnoj razini).

Kada će cijepljenje protiv koronavirusa obuhvatiti barem 75% hrvatske populacije?

Prije godinu dana, nitko nije ni pomišljao na cjepivo, a kamoli na mogućnost da će u manje od 12 mjeseci biti dostupno čak nekoliko različitih cjepiva protiv koronavirusa. Stvari danas izgledaju bitno drukčije, no promjenu perspektive moguće je mjeriti i u bitno kraćim vremenskim intervalima. Barem kada je cjepivo u pitanju, jer nakon što su cjepiva Pfizera/BioNtecha i Moderne dobila odobrenje nadležnih agencija, a paralelno širom zemalja započelo cijepljenje domaćim cjepivima širom Rusije i Kine, činilo se kako se pandemiji napokon nazire kraj. A onda, u svega tjedan ili dva – novi preokret.

EPILOG: Hoće li na kraju siječnja mjere protiv koronavirusa u Hrvatskoj biti restriktivnije od onih početkom prosinca?

Zatvoreni kafići i restorani, uz uobičajenu zabranu javnih okupljanja (na koju se po potrebi zažmiri u ime viših interesa), već su konstanta u životima hrvatskih građana, a sudeći prema raspoloženju u Vladi, bit će još neko vrijeme. S tim setom mjera smo ušli u prosinac, nakon čega je zabrinjavajući rast broja novozaraženih isprovocirao primjenu ponešto restriktivnijeg seta mjera, ali se do kraja siječnja sve vratilo na staro. Tome je u dobroj mjeri kumovala i serija tragičnih potresa na Baniji, koja je zapravo pokopala pokušaje da se kretanje građana (barem onih neprivilegiranih) ograniči unutar županije prebivališta.