Dulje od jednog desetljeća traje agonija europskih banaka koje još uvijek mukotrpno saniraju posljedice Velike recesije i pretjerane izloženosti tržištu nekretnina čiji je krah ostavio ogromnu rupu u bilanci. Nakon toga je uslijedila i dužnička kriza na Starom kontinentu i na prvi pogled se činilo da pandemija koronavirusa nije mogla doći u gore vrijeme.
Većina stanovnika Japana protivila se održavanju Olimpijskih igara, a neprijateljsko raspoloženje domaćina najviše je bilo izraženo u samom Tokiju. Antagonizam spram prestižnog sportskog događaja u najvećoj je mjeri bio uvjetovan strahom od negativnih posljedica u uvjetima pandemije, no organizatori su taj problem relativno jednostavno riješili.
Inicijativa je bilo pregršt, ponajprije iz etabliranih turističkih destinacija poput Grčke, Italije i Španjolske. Zemlje europskog juga očajnički su željele izbjeći reprizu prošlogodišnje turističke sezone koja se svela na puko preživljavanje i vabljenje domaćih gostiju kako bi se barem donekle popunili prazni kapaciteti.
Višak broja umrlih tijekom prošle godine (u odnosu na višegodišnji prosjek) dao je naslutiti razmjere pandemije koronavirusa, a svježe brojke mogu se promatrati dvojako. Nasreću, nije se ostvario najcrnji scenarij, koji je podrazumijevao više od osam tisuća preminulih do kraja travnja. Nažalost, onaj najpovoljniji scenarij još je početkom travnja ostao nedostižan, nakon što je uslijedio drugi val (ili treći, ovisno kako brojite), koji je uzeo nove žrtve, podigavši do kraja mjeseca ukupan broj preminulih iznad sedam tisuća.
U jeku pandemije, inflacija nije predstavljala nikakav problem; godišnja stopa inflacije u SAD u svibnju prošle godine spustila se na minornih 0,2%, najnižu razinu od studenoga 20100. godine. Nepunih godinu dana kasnije, u ožujku ove godine, u prvom redu zahvaljujući zamjetnom rastu cijena sirove nafte, inflacija je dosegla 2,6% na godišnjoj razini (najviše od kolovoza 2018. godine). Takav razvoj događaja mogao bi zakomplicirati život američkim monetarnim vlastima…
Kada je u kolovozu prošle godine procurila snimka verbalnog okršaja aktualnog ministra zdravstva i zamjenice ravnatelja KBC Sestre milosrdnice Dijane Zadravec, najveći dio domaće javnosti tek je slegnuo ramenima, lišivši medijsko otkriće potpore koja bi omogućila se priča dodatno razmaše. Bilo je to neposredno nakon parlamentarnih izbora na kojima je premijer Plenković suvereno pobijedio, a Vili Beroš ostao jedan od njegovih najomiljenijih ministara.
U skladu s (nemuštom) tradicijom, Vlada je odlučila pustiti još jedan probni balon, pokušavajući opipati puls javnosti kada je u pitanju zdravstveni sustav i financiranje istoga. Doduše, moguće je da se ministru Berošu, suočenom s velikim pritiskom vjerovnika, naprosto omakla lamentacija o višim doprinosima, no riječ je o vrlo osjetljivoj temi o kojoj državni dužnosnici najčešće ne lupaju što im prvo padne na pamet.
Neugodna iskustva s pandemijom koronavirusa uporno se nastavljaju: u proljeće prošle godine tek nešto manje od stotinu zaraženih dnevno zvučalo je zastrašujuće. Novi rekordi su postavljeni već u srpnju, dok je već krajem kolovoza evidencija novozaraženih na dnevnoj razini prelazila i tri stotine. No malo je tko bio pripremljen za katastrofu koja se pomaljala početkom listopada, kada je prvi puta zabilježeno više od 500 zaraženih u jednom danu.
Na krilima peak oil teorije, u jeku pozitivnog ekonomskog ciklusa, cijena barela WTI (West Texas Intermediate) nafte je sredinom 2007. godine dosegnula nevjerojatnih 145 dolara; bilo je do zlatno doba energetike, a iz Goldman Sachsa je iscurila projekcija o cijeni koja bi mogla dogurati i do 200 dolara po barelu. Samo pola godine kasnije, cijena je skliznula ispod 40 dolara. Do tada je Velika recesija poharala financijska tržišta širom svijeta, a peak oil više nitko nije ni spominjao.
Krajem veljače ministarstvo financija je na tržište plasiralo dvije nove obveznice, od kojih je posebna zanimljiva ona druga, teška milijardu eura, s kamatnom stopom od 1,75% i rokom dospijeća od 20 godina. Riječ je o državnoj obveznici s dosad najduljim rokom dospijeća, koja će bitno reducirati trošak servisiranja javnog duga …
PRIDRUŽITE NAM SE
Kolektivna inteligencija je online zajednica posvećena predviđanjima stvarnih događaja, objedinjavanjem znanja i vještina svih korisnika. Korisnici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i nagrade te usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa.
Svi posjetitelji imaju priliku izbliza istražiti stranice, ali odgovore mogu dati samo korisnici registrirani putem omiljene društvene mreže, kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip "jedan član - jedan glas". Želite li se poigrati i testirati svoje znanje?
