Za razliku od 14. Vlade Republike Hrvatske, čija je Wiki stranica puna kojekakvih nadopuna, ova aktualna, na čijem je čelu također Andrej Plenković, već punih godinu stoji nepromijenjena. Pored imena članova Vlade, samo je jedan datum, onaj 23, srpnja, kada je vladajućoj garnituri izglasano povjerenje u Saboru.
Ako se za Zagreb može reći da je sva neizvjesnost ostala u prvom krugu, jer je Tomislavu Tomaševiću malo nedostajalo da priču zaključi i bez izlaska birača na birališta u drugom krugu, u Splitu su stvari, barem nominalno, bile bitno neizvjesnije.
Ni pod razno. Posljednji je puta HDZ u rukama držao poziciju gradonačelnika Zagreba još u vrijeme Franje Tuđmana i famozne zagrebačke krize, odnosno opstrukcije oporbene većine u gradskoj skupštini. Sve poslije toga zapravo nije vrijedno spomena.
Ivica Puljak je hit aktualnih lokalnih izbora. Iako su ankete dale naslutiti barem blagu prednost kandidata HDZ-a, te prilično izjednačenu poziciju sa Željkom Kerumom, Puljak se vinuo iznad ostalih, ugrabivši u prvom krugu izbora za gradonačelnika Splita gotovo 27% glasova. U stopu ga prati Vice Mihanović, kandidat stranke koja je odnijela najviše glasova u izborima za gradsko vijeće.
Nakon što je tijesno izgubio od Andre Krstulovića Opare na posljednjim lokalnim izborima 2017. godine, malo tko je vjerovao u comeback Željka Keruma. Četiri godine kasnije, kontroverzni poduzetnik i političar vodi u predizbornim anketama za poziciju gradonačelnika, i vrlo je blizu povratku na tron. Barem onaj lokalni, jer nacionalne su ambicije u međuvremenu poprilično splasnule.
Baražna vatra iz predsjedničkih dvora već danima ne jenjava; i dok je u samom početku bila usmjerena na premijera Plenkovića, oko navodnih propusta u istrazi u kojoj je zasad glavni protagonist čelnik JANAF-a Dragan Kovačević, predsjednik Zoran Milanović posljednjih je dana drastično proširio raspon meta koje nesmiljeno gađa verbalnom artiljerijom. Kako to zgodno primjećuje Višeslav Raos, „ako tvrdite kako su vas svi odreda pogrešno shvatili, možda niste ponajbolje osmislili svoju izjavu“; predsjednik, ili kako mu neki tepaju, Trump iz našeg sokaka, međutim, stvari gleda iz bitno drukčije perspektive, i čini se da mu ta mogućnost još uvijek nije pala na pamet.
Ne tako davno nazivali su ih herojima i heroinama, dizali u nebo i pisali panegirike. I tople ljudske priče, koje su ih trebale još više približiti puku. Njihov zvjezdani status vjerojatno je poslužio kao inspiracija za prijevremene izbore na kojima je Vili Beroš, svega nekoliko mjeseci široj javnosti relativno nepoznat neurokirurg, doslovno briljirao, osvojivši više od 35 tisuća preferencijalnih glasova. Ili čak tri tisuće više od svog nadređenog, premijera Andreja Plenkovića, što počesto nije baš dobar znak.
Nakon što je pomeo konkurenciju na parlamentarnim izborima, Andreju Plenkoviću očito su porasli apetiti i na lokalnoj razini. Na tragu one stare, „šteta je pustiti dobru priliku da propadne“, a sa evidentnim slabljenjem SDP-a na nacionalnoj, te Milana Bandića na lokalnoj razini, HDZ-u se otvara poveći značajan za napredovanje u metropoli. Nimalo slučajno, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji je već prošao prvo čitanje, a na snagu bi mogao u rujnu, predviđa vrlo izdašan znak pažnje u režiji Vlade. Obnova bi se trebala financirati po formuli 60-20-20, pri čemu će najveći teret obnove snositi državne financije (60%), što nikome nije sporno.
Razdor u Domovinskom pokretu uoči I. sjednice Sabora nije se dogodio. Unatoč nagađanjima, nitko od zastupnika nije pretrčao na stranu vladajućih, premda HDZ trenutno ima prilično tanku veličinu, dovoljnu tek za izglasavanje povjerenja novoj Vladi u punom sastavu.
Unatoč ponešto preuranjenim izborima, Andrej Plenković se već proteklim mandatom na čelu Vlade uspio ugurati među pet najdugovječnijih hrvatskih premijera (od hrvatske samostalnosti naovamo). Činjenica da je duboko zagazio u četvrtu godinu mandata i zauzeo tako visok plasman na ljestvici ponajviše govori o slabašnom prosjeku koji kvari nekolicina, poput Stipe Mesića (obnašao premijersku dužnost svega tri mjeseca), ili pak tercet Hrvoje Šarinić – Tihomir Orešković – Josip Manolić, koji su redom proveli manje od godinu dana na čelu Vlade.
PRIDRUŽITE NAM SE
Kolektivna inteligencija je online zajednica posvećena predviđanjima stvarnih događaja, objedinjavanjem znanja i vještina svih korisnika. Korisnici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i nagrade te usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa.
Svi posjetitelji imaju priliku izbliza istražiti stranice, ali odgovore mogu dati samo korisnici registrirani putem omiljene društvene mreže, kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip "jedan član - jedan glas". Želite li se poigrati i testirati svoje znanje?
