EPILOG: Koliko će ove godine iznositi pad realnog BDP-a u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu?

Bilo je posve jasno da će godina obilježena pandemijom koronavirusa ostaviti iza sebe ekonomsku pustoš. Malo je tko držao da prijašnji negativan rekord, postavljen u jeku Velike recesije 2009. godine (pad od 7,3%), uopće može parirati krahu iz 2020. godine, koji je iznjedrio višemjesečni lockdown i posvemašnju paralizu osobne potrošnje koju je, unatoč oporavku (i neočekivano dobroj turističkoj sezoni, s obzirom na okolnosti), bilo nemoguće nadoknaditi. Nemali broj prognoza ukazivao je na dvoznamenkasti pad BDP-a u prošloj godini, no stvarnost je, srećom, bila ipak nešto manje bolna.

EPILOG: Hoće li cijena tone bakra kraj godine dočekati iznad 7.000 dolara?

Već krajem kolovoza, dok je polako jenjavao prvi val pandemije koronavirusa, tržišta roba su doživljavala prava renesansu. I dok je rasprostranjeni rast cijena dionica na globalnoj razini povukao za sobom i pojedince segmente tržišta roba (poput zlata), u pozadini cijele priče pomaljao se evidentan rast potražnje, generiran očekivanim gospodarskim oporavkom nakon katastrofe u prvoj polovici godine. Iako je u Kini sve počelo, situacija se tamo već tijekom ljetnih mjeseci uvelike stabilizirala, a u pokušaju da nadoknade izgubljeno vrijeme, kineski proizvođači su progutali ogromne količine sirovina, što se u značajnoj mjeri odrazilo i na cijene obojenih metala.

EPILOG: Hoće li euro porasti iznad 1,24 dolara i namaknuti dvoznamenkasti rast u odnosu na američku valutu u ovoj godini?

U trenutku kad je pitanje objavljeno (početkom kolovoza prošle godine), euro je upravo kompletirao dramatičan uzlet u odnosu na američku valutu, preskočivši granicu od 1,16 dolara, čime se domogao najviše razine još od kraja rujna 2018. godine, premda je samo nekoliko mjeseci ranije tečaj skliznuo ispod 1,08 dolara. Ta činjenica u najboljoj mjeri oslikava impresivan rast ostvaren tijekom 2021. godine, kojim se euro u konačnici zaustavio na 1,23 dolara, što je bilo dovoljno za spektakularnih 8,9% rasta na godišnjoj razini (takva magnituda promjena nije osobito česta na deviznom tržištu), ali ne i za pozitivan odgovor na pitanje iz naslova.

Koliko će iznositi godišnja promjena CROBEX indeksa u 2021. godini?

U skladu s okolnostima i raspoloženjem investitora (i na lokalnoj, i na globalnoj razini), u najvećoj mjeri uvjetovanima pandemijom koronavirusa, izdanja turističkog sektora ponijela su najveći teret krizne 2020. godine na tržištu kapitala. Nakon dramatičnog pada cijena dionica u prvom kvartalu, uslijedio je oporavak, ali za razliku od Wall Streeta, gdje su se hi-tech izdanja prometnula u prvi izbor kupaca, hrvatski burzovni indeksi do kraja prosinca nisu se uspjeli domoći pozitivnog teritorija.

Hoće li dionice Tesle u 2021. godini nadmašiti izvedbu SnP 500 indeksa?

Osim pandemije koronavirusa, na koju nisu ostala imuna niti financijska tržišta širom svijeta, godinu na izmaku na Wall Streetu obilježile su i dionice nove ekonomije, kompanije kojima novo normalno ide na ruku. Relativno ih je lako identificirati, jer je riječ o dobro poznatim hi-tech divovima Facebook, Apple, Netflix i Google (ujedinjeni u akronim FANG). I naravno – Tesla.

Koliko će iznositi najveći dnevni rast CROBEX indeksa u 2021. godini?

Statistika kaže kako je CROBEX u razdoblju od 2000. do (kraja listopada) 2021. godine u 23 navrata namaknuo dnevni rast vrijednosti veći od 5%. To mu dođe otprilike jednom godišnje, što ukupnom uzorku od nešto više od pet tisuća (radnih!) dana predstavlja tek mizeran udio od 0,4%. Istodobno, broj dana u kojima je indeks Zagrebačke burze bilježio rast vrijednosti neznatno je veći od broja dana s negativnim predznakom, no od toga čak 78% nalazi se u razredu najskromnijih dnevnih pomaka, onih između 0% i 1%.

Koliko će puta SnP 500 indeks postaviti novi all-time-high tijekom 2021. godine?

Nakon kaosa koji je izazvao bankrot Lehman Brothersa, malo tko je mogao slutiti da bi niz pozitivnih pomaka S&P 500 indeksa u ožujku 2009. godine mogao označiti kraj negativnog trenda. I još bolje, da bi se taj odmak od višegodišnjeg minimuma postupno mogao iznjedriti najduži dugoročni trend cijena dionica na Wall Streetu, koji je već napunio punih 11 godina. Svježe rane koje je ostavila Velika recesija (i Velika financijska kriza, ako vam je draže) natjerale su brojne investitore na suzdržanost; i dok su oni stajali po strani, indeks je bilježio nove rekorde.

Koliko će ove godine iznositi pad realnog BDP-a u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu?

Dugo (po mnogima i predugo) je trajalo izvlačenje iz Velike recesije; prvu pozitivnu stopu rasta na godišnjoj razini Državni zavod za statistiku evidentirao je tek za 2015. godinu. Potom je uslijedilo višegodišnje razdoblje relativno skromnih stopa rasta, i tako anemičan rast sada se čini impresivnim. Jer ništa od toga se ne može usporediti s ovogodišnjim brojkama koje će biti duboko u minusu.

Hoće li cijena tone bakra kraj godine dočekati iznad 7.000 dolara?

Pored zastrašujućih podataka o padu BDP-a u drugom kvartalu, uvjetovanih rigidnom karantenom i dramatičnim padom ekonomske aktivnosti, pomalo neopaženo prolaze zanimljive vijesti sa financijskih tržišta. I dok je malo kome promakao impresivan rast cijena dionica, te cijeli niz novih rekorda na Wall Streetu, tržište roba je nekako u drugom planu, iako dobrih vijesti ne nedostaje. Zlato je već debelo u plusu, a rast u odnosu na početak godine bilježe i egzotične robe kao što su kakao i (koncentrirani sok naranče). No oporavak je, u manjoj ili većoj mjeri, dotaknuo i sirovine puno čvršće povezane s ekonomskom aktivnošću.

EPILOG: Koliko će iznositi pad realnog BDP-a u Hrvatskoj u drugom kvartalu 2020. godine u odnosu na isto razdoblje lani?

Strah od eksponencijalnog rasta broja zaraženih u jeku pandemije koronavirusa, dodatno dimenzioniran činjenicom da se tada o virusu znalo jako malo, bio je dovoljno dobar razlog za implementaciju restriktivnog lockdowna. Time je (u prvom valu) dramatično ispeglana krivulja novozaraženih, ali i drastično narušena ekonomska aktivnost. Na temelju podataka iz maloprodaje, dalo se zaključiti kako je osobna potrošnja, ključna sastavnica hrvatskog BDP-a, ozbiljno nastradala, zabilježivši dvoznamenkasti pad na godišnjoj razini.