Za razliku od 14. Vlade Republike Hrvatske, čija je Wiki stranica puna kojekakvih nadopuna, ova aktualna, na čijem je čelu također Andrej Plenković, već punih godinu stoji nepromijenjena. Pored imena članova Vlade, samo je jedan datum, onaj 23, srpnja, kada je vladajućoj garnituri izglasano povjerenje u Saboru.
Ni pod razno. Posljednji je puta HDZ u rukama držao poziciju gradonačelnika Zagreba još u vrijeme Franje Tuđmana i famozne zagrebačke krize, odnosno opstrukcije oporbene većine u gradskoj skupštini. Sve poslije toga zapravo nije vrijedno spomena.
Kada je u kolovozu prošle godine procurila snimka verbalnog okršaja aktualnog ministra zdravstva i zamjenice ravnatelja KBC Sestre milosrdnice Dijane Zadravec, najveći dio domaće javnosti tek je slegnuo ramenima, lišivši medijsko otkriće potpore koja bi omogućila se priča dodatno razmaše. Bilo je to neposredno nakon parlamentarnih izbora na kojima je premijer Plenković suvereno pobijedio, a Vili Beroš ostao jedan od njegovih najomiljenijih ministara.
Iza terceta (ili kvarteta, ako trojici mušketira pridodamo Alemku Markotić) najistaknutijih ratnika u borbi protiv pandemije koronavirusa je vrlo teška godina o kojoj bi se vjerojatno mogli pisati romani i snimati filmovi. Glavni protagonisti bi nam zasigurno imali svašta toga za ispričati, te pritom posvjedočiti i o fascinantnoj transformaciji koja se dogodila u relativno kratkom vremenskom razdoblju, a iz koje su redom izašli kao gubitnici okrnjenog kredibiliteta.
Baražna vatra iz predsjedničkih dvora već danima ne jenjava; i dok je u samom početku bila usmjerena na premijera Plenkovića, oko navodnih propusta u istrazi u kojoj je zasad glavni protagonist čelnik JANAF-a Dragan Kovačević, predsjednik Zoran Milanović posljednjih je dana drastično proširio raspon meta koje nesmiljeno gađa verbalnom artiljerijom. Kako to zgodno primjećuje Višeslav Raos, „ako tvrdite kako su vas svi odreda pogrešno shvatili, možda niste ponajbolje osmislili svoju izjavu“; predsjednik, ili kako mu neki tepaju, Trump iz našeg sokaka, međutim, stvari gleda iz bitno drukčije perspektive, i čini se da mu ta mogućnost još uvijek nije pala na pamet.
Samo dva mjeseca nakon što je Sabor amenovao novu Vladu, domaću političku scenu ozbiljno je uzdrmao skandal u kojem vodeću ulogu igra (nekadašnji) čelnik JANAF-a Dragan Kovačević. Ali za ovu priču je još važnije da, pored predsjednika Zorana Milanovića i suca Ivana Turudića (da spomenemo samo neke), zapažene role igra i nekolicina aktualnih ministara, koji su također posjećivali kontroverzni Klub u Slovenskoj ulici u Zagrebu. Status ministra u vladi ionako je sam po sebi pozicija visokog rizika: njihove su aktivnosti pod konstantnim povećalom javnosti, podložne brojnim pritiscima, no najnoviji razvoj događaja zasigurno dodatno komplicira stvari.
Ne tako davno nazivali su ih herojima i heroinama, dizali u nebo i pisali panegirike. I tople ljudske priče, koje su ih trebale još više približiti puku. Njihov zvjezdani status vjerojatno je poslužio kao inspiracija za prijevremene izbore na kojima je Vili Beroš, svega nekoliko mjeseci široj javnosti relativno nepoznat neurokirurg, doslovno briljirao, osvojivši više od 35 tisuća preferencijalnih glasova. Ili čak tri tisuće više od svog nadređenog, premijera Andreja Plenkovića, što počesto nije baš dobar znak.
Nakon što je pomeo konkurenciju na parlamentarnim izborima, Andreju Plenkoviću očito su porasli apetiti i na lokalnoj razini. Na tragu one stare, „šteta je pustiti dobru priliku da propadne“, a sa evidentnim slabljenjem SDP-a na nacionalnoj, te Milana Bandića na lokalnoj razini, HDZ-u se otvara poveći značajan za napredovanje u metropoli. Nimalo slučajno, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji je već prošao prvo čitanje, a na snagu bi mogao u rujnu, predviđa vrlo izdašan znak pažnje u režiji Vlade. Obnova bi se trebala financirati po formuli 60-20-20, pri čemu će najveći teret obnove snositi državne financije (60%), što nikome nije sporno.
Unatoč ponešto preuranjenim izborima, Andrej Plenković se već proteklim mandatom na čelu Vlade uspio ugurati među pet najdugovječnijih hrvatskih premijera (od hrvatske samostalnosti naovamo). Činjenica da je duboko zagazio u četvrtu godinu mandata i zauzeo tako visok plasman na ljestvici ponajviše govori o slabašnom prosjeku koji kvari nekolicina, poput Stipe Mesića (obnašao premijersku dužnost svega tri mjeseca), ili pak tercet Hrvoje Šarinić – Tihomir Orešković – Josip Manolić, koji su redom proveli manje od godinu dana na čelu Vlade.
Nakon impresivnog izbornog trijumfa i brojke od 66 kandidata koji će zastupati HDZ u novom sazivu Sabora, nema nikakvih dilema – Andrej Plenković dobit će novi mandat za sastavljanje Vlade. Prije njega je to pošlo za rukom još samo Ivi Sanaderu, i nije završilo baš najbolje, ni za njega, a ni za hrvatske građane, što Plenkovićev uspjeh doista čini još većim.
PRIDRUŽITE NAM SE
Kolektivna inteligencija je online zajednica posvećena predviđanjima stvarnih događaja, objedinjavanjem znanja i vještina svih korisnika. Korisnici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i nagrade te usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa.
Svi posjetitelji imaju priliku izbliza istražiti stranice, ali odgovore mogu dati samo korisnici registrirani putem omiljene društvene mreže, kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip "jedan član - jedan glas". Želite li se poigrati i testirati svoje znanje?
