Koliko će na kraju 2021. godine iznositi stopa prinosa na desetogodišnje hrvatske državne obveznice?

manje od 1% | 0,0 % |
između 1% i 2% | 38,5 % |
između 2% i 3% | 61,5 % |
više od 3% | 0,0 % |

Ako želite podijeliti rezultate, ovdje možete preuzeti embed code:

Krajem veljače ministarstvo financija je na tržište plasiralo dvije nove obveznice, od kojih je posebna zanimljiva ona druga, teška milijardu eura, s kamatnom stopom od 1,75% i rokom dospijeća od 20 godina. Riječ je o državnoj obveznici s dosad najduljim rokom dospijeća, koja će bitno reducirati trošak servisiranja javnog duga, obzirom će dio prikupljenih sredstava biti iskorišten za iskup desetogodišnjih obveznica koje su nosile kamatnu stopu od čak 6,375%. Već iz te činjenice je jasno kako je Hrvatska prošla dug put, od dužničke krize koja je harala Starim kontinentom, pa do pandemije i lockdowna koji su paralizirali ekonomsku aktivnost širom svijeta, i gurnuli (dugoročne) kamatne stope niže no što je samo nekoliko mjeseci ranije to itko očekivao.

Enlarge

84_1
| desetljeće silaznog trenda prinosa na hrvatske obveznice |

Ministar Zdravko Marić bi trebao biti zadovoljan odrađenim poslom, osobito kada je u pitanju tajming izdanja, jer se odnos snaga polako mijenja. Gospodarski oporavak financiran masovnim zaduživanjem i pravom poplavom novih izdanja državnih obveznice iznjedrio je dramatičan rast stopa prinosa na američke državne obveznice, a ni ostatak svijeta nije imun na bitno narušen odnos ponude i potražnje, o čemu svjedoče brojni primjeri. Čak i europske zemlje, unatoč čvrstom zagrljaju pandemije, sporom procesu cijepljenja i anemičnom oporavku, pokazuju slične tendencije. I to unatoč primjeni iznimno ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke, zahvaljujući kojoj je era rekordno niskih kamatnih stopa brojnim (fiskalno zdravijim zemljama poput Njemačke) omogućila negativan prinos na državne obveznice. Međutim, nakon što je stopa prinosa na desetogodišnje američke državne obveznice u ožujku prošle godine skliznula ispod -0,8%, 111 mjeseci kasnije ta ista brojka se kreće oko -0,2% i na najbolje je putu da se još malčice približi pozitivnom teritoriju.

Enlarge

84_2
| aktualni prinosi na njemačke obveznice blizu su najviše razine u posljednjih godinu dana |

Zasad lišena članstva u Europskoj monetarnoj uniji, Hrvatska je, barem nominalno, puno ranjivija; kreditni rejting je još uvijek blizu junk etikete (pri čemu status „zemlje u razvoju“ zasigurno ne pomaže), a vlada se suočava sa snažnim rastom javnog duga, uvjetovanim rastom državne potrošnje kojom je Vlada pokušala limitirati negativne posljedice pandemije. Možda je tek riječ o kratkoročnom fenomenu koji ne mora potrajati, ali možda upravo svjedočimo završetku ere rekordno niskih kamatnih stopa i povratku u staro normalno. Bitno više dugoročne kamatne stope nekako se čini logičnom posljedicom takvog razvoja događaja.

Napomena: “manje” je u ovom slučaju zapravo “manje ili jednako” (≤).