Koliko će iznositi vrijednost bitcoina na kraju 2021. godine?

manje od 10 tisuća dolara | 6,3 % |
između 10 i 50 tisuća dolara | 56,3 % |
između 50 i 100 tisuća dolara | 31,3 % |
više od 100 tisuća dolara | 6,3 % |

Ako želite podijeliti rezultate, ovdje možete preuzeti embed code:

Valuta, roba ili nešto treće? Konsenzus se još uvijek ne nazire, ali za mnoge je pitanje ionako od sekundarne važnosti. Jer dok se (mahom) skeptici zabavljaju klasifikacijom, cijena bitcoina, na krilima rastuće potražnje, nezadrživo raste. Doduše, uz velike oscilacije, ali to je dosad bila jedna od ključnih značajki najpoznatije svjetske valute. Štoviše, upravo zbog te činjenice većina analitičara nije sklona bitcoinu zalijepiti etiketu valute: dramatični usponi i padovi čine bitcoin vrlo neprikladnim (i nepouzdanim) sredstvom plaćanja.

Enlarge

78_1
| Bitcoin: devet godina spektakularnog rasta |

Tako sigurno misli James Surowiecki, koji svoj recentni tekst otvara gorkim iskustvom iz 2010. godine, kada je Laszlo Hanyecz realizirao prvu komercijalnu transakciju, potrošivši 10 tisuća bitcoin na – dvije pizze. Prevedeno u današnji tečaj, Hanyecz je dvije pizze platio otprilike 400 milijuna dolara, a anegdota s najskupljom pizzom u povijesti služi kao ilustracija tezi kako se bitcoin, obzirom je u stvarnosti tek sredstvo špekulacije, ne može svrstati u kategoriju valuta.

A onda opet, nije ni roba, jer ne postoji fundamentalna potražnja koja ima uporište u industrijskoj primjeni. Usto, teško ju je pridodati klasičnih kategorijama imovine, jer ju je nemoguće valuirati. Za razliku od dionica ili obveznica, čiju vrijednost (barem u značajnoj mjeri) definira budući cash flow, vlasnici bitcoina ne polažu nikakvo pravo na dividendu ili kamate u budućnosti. Analitičari Research Affiliates prilično rezolutno priču oko bitcoina nazivaju mjehurićem koji će se prije ili kasnije rasprsnuti. Sličan razvoj događaja predviđa i Warren Buffett, a ni viđenje brojnih drugih eminentnih imena sa Wall Streeta ne zvuči bitno drukčije.

Enlarge

78_2
| samo tijekom 2020. godine vrijednost bitcoina se uvećala čak – osam puta |

Ima, doduše, i iznimki. Primjerice, Bill Miller, proslavljeni fond manager koji iza sebe ima impresivnu seriju rezultata, vjeruje da, paralelno s rastom cijene, rizik ulaganja u bitcoin – opada. Sredinom siječnja ove godine Miller je istaknuo kako vjeruje u nastavak rasta tečaja bitcoina, „vjerojatno za 50% do 100% u idućih 12 do 18 mjeseci“. Nekako baš u to vrijeme vrijednost bitcoina je dogurala do rekordnih 40 tisuća dolara, da bi potom u iduća dva tjedna zabilježila pad od čak 20%, a zatim još jednom uzletjela, ovoga puta i iznad 40 tisuća dolara. Kao povod za najnoviji skok bila je objava kako je Elon Musk odlučio investirati 1,5 milijardi dolara u bitcoin, utrpavši tijekom siječnja ekvivalentnu količinu bitcoina u bilancu Tesle, uz opasku kako će automobile kupci ubuduće moći platiti i bitcoinom.

Enlarge

78_3
| velike oscilacije bitcoina posve su uobičajena pojava |

Da se percepcija kripto valuta postupno mijenja, pokazuje i prognoza analitičara JP Morgana, koji su bitcoinu, usporedivši ga sa zlatom, zalijepili dugoročnu ciljanu cijenu od – 146 tisuća dolara. I nisu jedini koji vjeruju u dugoročni potencijal kriptovaluta, unatoč činjenici da su još uvijek prilično ranjive, podložne velikim oscilacijama, i nikako da se proguraju u mainstream (barem kada je riječ o prihvatljivim sredstvima plaćanja). Obzirom pitanje iz naslova otvara prilično težak zadatak, ponuđeni odgovori obuhvaćaju prilično širok raspon oscilacija, a točan odgovor ponudit će zaključna vrijednost bitcoina na dan 31. prosinca na portalu Investing.com.

Napomena: “manje” je u ovom slučaju “manje ili jednako” (≤).