Koliko će iznositi stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2020. godinu?

manje od 18% | 14,3 % |
između 18% i 20% | 57,1 % |
između 20% i 21% | 0,0 % |
više od 21% | 28,6 % |

Kako će izgledati svijet nakon pandemije koronavirusa? U jeku rasprava o rastućem broju zaraženih, bolničkim kapacitetima, lockdownu, švedskom i inim modelima, fokus javnosti uglavnom je u sadašnjosti. Stvarnost se doima prilično dramatičnom, pa o dugoročnim posljedicama pandemije malo tko ozbiljnije razmišlja. No jednom kada se virus zauzda, u prvi će plan isplivati ozbiljne reperkusije krize, od narušenog fizičkog i mentalnog zdravlja ljudskog roda, do materijalne sigurnosti koja će, po svoj prilici, mnogima biti ozbiljno ugrožena. Ovo potonje je moguće mjeriti različitim indikatorima, a jedan od prikladnijih je stopa rizika od siromaštva.

Enlarge

60_1
| silazan trend stope rizika od siromaštva … |

Prema definiciji Državnog zavoda za statistiku, „stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva“, pri čemu je prag rizika od siromaštva postavljen na 60% središnje vrijednosti „ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba“. Od 2011. godine naovamo (nema dostupnih podataka za razdoblje prije 2010. godine), Hrvatsku karakterizira zamjetan negativni trend stope rizika od siromaštva. Točka preokreta je očita, i koincidira sa sporim izlaskom iz Velike recesije koja je vrhunac dosegla tijekom 2009. i 2010. godine, a trend je kulminirao upravo tijekom prošle godine, kada se stopa rizika od siromaštva spustila na 18%. Premda je ta brojka zamjetno viša od one na razini cijele Europske unije, silazan je trend (unatoč zamjetnim oscilacijama) nedvojbeno nudio razloga za optimizam. Da nije pandemije, vjerojatno bi se nastavio i tijekom ove godine. Umjesto toga, Hrvatsku je pogodio val prisilnih otkaza, očajna turistička sezona, a sada i nova epizoda pandemije na koju vladajuća garnitura vjerojatno neće odgovoriti formalnim lockdownom, ali to u konačnici neće napraviti preveliku razliku.

Enlarge

60_2
| … uz konvergenciju ka stopama u Europskoj uniji |

Štoviše, najgore vjerojatno tek dolazi, a u prvom se redu očituje u novom valu ovrha koje su administrativnim potezom pera privremeno obustavljene. Prema dostupnim podacima, na starih 240 tisuća ovršnih predmeta stiže još barem 170 tisuća novih predmeta, a ta će se brojka, nakon isteka moratorija na bankovne kredite, vjerojatno još uvećati. A za razliku od ožujka, interventne mjere fiskalne politike više nisu ni izbliza tako izdašne, a bilo bi logično za očekivati da će se taj šok u značajnoj mjeri odraziti na stopu rizika od siromaštva koju DZS objavljuje u rujnu ili listopadu za prethodnu godinu. Pitanje je samo – u kojoj mjeri?

Napomena: gornja granica raspona u ponuđenim odgovorima interpretirat će se kao “manje ili jednako” (≤).

ideje, kritike, sugestije