Koliko će iznositi broj preminulih od koronavirusa do kraja travnja 2021. godine?

manje od 6.000 | 17,6 % |
između 6.000 i 7.000 | 47,1 % |
između 7.000 i 8.000 | 23,5 % |
više od 8.000 | 11,8 % |

Ako želite podijeliti rezultate, ovdje možete preuzeti embed code:

Broj preminulih jedno je od ključnih mjerila uspješnosti borbe protiv pandemije, a projekcije za idućih nekoliko mjeseci predstavljaju sukus razmišljanja suprotstavljenih tabora čija se razmišljanja mahom sukobljavaju oko intenziteta anti-pandemijskih mjera. Zbog šokantne serije potresa na području Banije, pandemija koronavirusa je, posve razumljivo, pala u drugi plan. Drugačije vjerojatno nije ni bilo za očekivati u jeku blagdana, a tragične posljedice prirodne nepogode na Baniji potpuno su zasjenile neugodnu dnevnu statistiku koju objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Uostalom, zamjetan zamor promatrača, uvjetovan tragičnom pandemijskom statistikom, spada u sferu očekivanoga, a tome onda treba pridodati i (također očekivanu) činjenicu da je tijekom blagdana splasnuo intenzitet testiranja, pa su i konačne brojke bile daleko niže (medijski neatraktivne) od rekorda postavljenih početkom prosinca.

Enlarge

68_1
| preminuli od koronavirusa na dnevnoj razini |

Dolazak prvih doza cjepiva i početak masovnog cijepljenja ponudio je tračak nade u skori završetak agonije, ali pandemija, unatoč svemu navedenome, neumoljivo uzima nove žrtve. Doduše, u nešto manjoj mjeri, što možda jest (ili nije) posljedica restriktivnijih mjera (ovisno kojem se taboru priklanjate) uvedenih tijekom studenog i prosinca. Međutim, crni se saldo broja preminulih od koronavirusa na kraju godine sasvim približio brojci od četiri tisuće, pri čemu je broj preminulih u prvih 11 mjeseci 2020. godine bio za 2,3% veći u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Broj umrlih u razdoblju od ožujka do studenoga (prva žrtva koronavirusa evidentirana je sredinom ožujka) bio je veći za 6,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godinu, dok je samo u studenome broj umrlih bio za gotovo trećinu viši od brojke zabilježene u studenome 2019. godine.

Enlarge

68_2
| ukupan broj preminulih od koronavirusa |

Alarmantnim brojkama valja pridodati i projekcije Dejana Vinkovića, poznatog fizičara i jednog od osnivača Oracluma, koji je na svom je Facebook profilu obznanio prognozu prema kojoj će do kraja travnja 2021. godine broj umrlih od koronavirusa nadmašiti ukupan broj civilnih žrtava Domovinskog rasta. Konkretno, Vinković predviđa kako bi broj umrlih do kraja travnja dosegnuti gotovo 9.000, objašnjavajući to primjenom nedovoljno restriktivnih mjera i gotovo nonšalantnim pristupom Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite. Žustroj raspravi koja je uslijedila nakon objave posta pridružio se i Nenad Bakić, servirajući puno blaže projekcije prema kojima će broj umrli do kraja travnja biti manji od 6.000 (osnovni scenarij), uz opasku kako bitno neugodniji scenarij podrazumijeva nešto manje od 8.000 umrlih od koronavirusa.

Da stvar bude zanimljivija, niti Bakić niti Vinković ne nude kondicionalne projekcije, koje bi ovisile o budućim mjerama borbe protiv koronavirusa. S druge pak strane, Sveučilište u Washingtonu u svojim projekcijama nudi nekoliko različitih scenarija (od razine procijepljenosti stanovništva, do univerzalne upotrebe zaštitnih maski). Projekcije su zasad ograničene na kraj ožujka, a kreću se od 6 tisuća u najpovoljnijem scenariju, pa do više od 8 tisuća (već do kraja ožujka!) u slučaju ublažavanja restriktivnih mjera. Razlika, međutim, nipošto nije trivijalna: ilustracije radi, brojka od tisuću preminulih otprilike je ekvivalentna ukupnom broju umrlih (na godišnjoj razini) u Požeško-slavonskoj županiji (riječ je o petogodišnjem prosjeku). A upravo ta činjenica opravdava uistinu morbidno pitanje.

Napomena: “manje” je u ovom slučaju “manje ili jednako” (≤).