Kada će cijepljenje protiv koronavirusa obuhvatiti barem 75% hrvatske populacije?

do kraja ljeta 2021. godine | 0,0 % |
do kraja jeseni | 16,7 % |
do kraja zime | 16,7 % |
ne prije proljeća 2022. godine | 66,7 % |

Ako želite podijeliti rezultate, ovdje možete preuzeti embed code:

Prije godinu dana, nitko nije ni pomišljao na cjepivo, a kamoli na mogućnost da će u manje od 12 mjeseci biti dostupno čak nekoliko različitih cjepiva protiv koronavirusa. Stvari danas izgledaju bitno drukčije, no promjenu perspektive moguće je mjeriti i u bitno kraćim vremenskim intervalima. Barem kada je cjepivo u pitanju, jer nakon što su cjepiva Pfizera/BioNtecha i Moderne dobila odobrenje nadležnih agencija, a paralelno širom zemalja započelo cijepljenje domaćim cjepivima širom Rusije i Kine, činilo se kako se pandemiji napokon nazire kraj. A onda, u svega tjedan ili dva – novi preokret. I dok u Europskoj Uniji cjepiva nema dovoljno, u SAD i Velikoj Britanija ga ima, ali cijepljenje ide (pre)sporo. Logistička noćna mora, u kojoj dodatan problem predstavlja komplicirano skladištenje cjepiva (barem kada je riječ o zapadnoj hemisferi), ispriječila se na putu kao izlaska iz pandemije i situacija u ovome trenutku ne izgled odveć optimistično. Osim, možda, u Izraelu, koji grabi krupnim koracima naprijed.

Enlarge

77_1
| utrka za cijepljenje 75% populacije aktualnim tempom (u godinama) |

Bloombergov Vaccine Tracker svakodnevno objavljuje svježe brojke vezane uz proces cijepljenja svjetske populacije, a pritom je kao svojevrsno sidro poslužila teza koju je plasirao imunolog Anthony Fauci i savjetnik za medicinu predsjednika Bidena, izjavivši kako bi se život mogao vratiti u normalu (staro normalno) nakon što cjepivo primi između 70% i 85% stanovništva. Tragom te procjene, Vaccine Tracker mjeri tempo cijepljenja i nudi prognozu kada bi se taj povratak u normalu mogao stvarno dogoditi, uzimajući pritom u obzir kompletan tretman – dvije doze za cjepiva koje proizvode AstraZeneca, Pfizer, Moderna, te jednu dozu za cjepivo koje proizvodi Johnson & Johnson (tek treba dobiti zeleno svjetlo). A prema aktualnim brojkama, svijetu će za dostizanje imuniteta krda u prosjeku trebati oko – sedam godina. Otuda i bitno izmijenjena (i manje optimistična) perspektiva na kraju siječnja, koja se pritom od zemlje do zemlje bitno razlikuje. Primjerice, sadašnjim tempom cijepljenja u Izraelu će 75% ukupne populacije biti cijepljeno za dva mjeseca; u Srbiji za 17 mjeseci, a u Hrvatskoj za otprilike – osam godina! Inicijalni je tempo u značajnoj mjeri uvjetovan dostupnošću cjepiva, zbog čega zemlje poput Izraela ili Srbije bilježe odlične ili barem vrlo dobre rezultate. Faktor veličine zemlje također nije zanemariv, što pokazuje usporedba Srbije, koja u najvećoj mjeri koristi kinesko i rusko cjepivo, ali je daleko ispred obje zemlje (Rusiji će, ovim tempom, trebati više od 10 godina da cijepi barem 75% domaće populacije).

No čak i ako usporedbu ograničimo na bliže susjedstvo i zemlje Europske unije (koje su više-manje jednako oštećene ratovima za cjepivo), Hrvatska ozbiljno zaostaje. Gotovo osam godina za povratak u staro normalno, i to za zemlju koja očajnički ovisi o dolascima inozemnih turista, uistinu je katastrofalan ishod borbe protiv pandemije. Za očekivati je da će se tempo bitno ubrzati, pa ako već ne možemo, poput Izraela, problem riješiti u svega nekoliko mjeseci, a onda barem ostaje za nadati se da to bude bitno manje od osam godina. Naravno, poseban segment cijele priče je otpor dijela građana, koji se naprosto ne žele cijepiti (makar je teško procijeniti njihov udio u ukupnoj populaciji), a to također valja uzeti u obzir