Hoće li se do kraja mandata ove Vlade mijenjati Zakon o izbornim jedinicama?

DA | 44,4 % |
NE | 55,6 % |

Očekivati od Ustavnog suda da parlamentarne izbore okarakterizira neustavnima posve je iluzorno: to bi otvorilo pravu Pandorinu kutiju problema i stvorilo legalističku noćnu moru, dovodeći pritom u pitanje i legitimitet ključnih aktera na domaćoj političkoj sceni (interes potonjih je lako razumljiv). A onda opet, Ustavni sud je neizravno priznao kako su parlamentarni izbori, da se poslužimo prikladnim eufemizmom, na rubu legalnosti. Naime, ključ problema leži u načelu jednakosti biračkog prava, koje je inertnošću vladajućih garnitura (bez obzira na ideološki predznak) ozbiljno narušeno. U svom izvješću Ustavni sud je poručio kako „o ravnomjernoj raspodjeli broja birača po izbornim jedinicama ovisi zakonitost i opći demokratski karakter izbora“. Prema istom tumačenju, „izbori bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat“, čime se očito ostavlja ponešto prostora za manevar, jer je izravnu vezu između izbornih rezultata i zakonodavnog okvira praktički nemoguće dokazati.

Enlarge

55_1
| razlika u broju registriranih birača između najveće i najmanje izborne jedinice|

Brojke su, međutim, prilično rječite. Na parlamentarnim izborima 2000. godine razlika između najmanje i najveće izborne jedinice (prema kriteriju broja registriranih glasača) bila je nešto manja od 60 tisuća. Prevedeno u saborske mandate, zastupnika iz one najmanje (IV. izborne jedinice) biralo je nešto manje od 24 tisuće glasača, dok je iza zastupnika u najvećoj (X.) izbornoj jedinici stajalo 28 tisuća (registriranih) birača. Desetljeće kasnije, na izborima 2011. godine, razliku između dvaju ekstrema gotovo se udvostručila – broj registriranih birača u IV. izbornoj jedinici iznosio je 334 tisuće, dok ih je u IX. jedinici evidentirano više od 440 tisuća, što predstavlja razliku od gotovo osam tisuća birača po mandatu.

Enlarge

55_2
| “težina saborskog mandata, ovisno o veličini izborne jedinice |

Te razlike je Goran Čular pretočio u zanimljivu simulaciju, demonstrirajući raspodjelu saborskih mandata u skladu sa Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, prema kojem broj registriranih birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije odstupati više od 5% u odnosu na prosjek. Simulacija ukazuje na potrebu preraspodjele povećeg broja saborskih mandata, i najjasniji je dokaz u prilog tezi o neustavnosti izbora. I dok stavovi većine političkih stranaka, akademske zajednice i NGO sektora, upućuju na neuobičajen konsenzus, deklarativna spremnost na izmjenu Zakona o izbornim jedinicama, u skladu s dopuštenim odstupanjima koji definira Zakon o izborima zastupnika, još uvijek nije pretočena u konkretne poteze. A suprotno uvriježenom mišljenju, izmjena izbornog zakonodavstva prije zadnje godine mandata Sabora tek je dobra praksa (ne i pravilo), zbog čega ćemo odgovor na ovo pitanje dobiti najkasnije za nepune četiri godine.

ideje, kritike, sugestije