Hoće li na kraju siječnja mjere protiv koronavirusa u Hrvatskoj biti restriktivnije od onih početkom prosinca?

DA | 48,3 % |
NE | 51,7 % |

Ako želite podijeliti rezultate, ovdje možete preuzeti embed code:

Stanje u prvoj polovici prosinca, dok u javnosti traju žestoke rasprave o opravdanosti uvođenja restriktivnijih mjera kako bi se obuzdala pandemija, početna je točka ovog pitanja. Posljednje vrijednosti Stringency indeksa u produkciji Blavatnik School of Government iz Oxforda datiraju od 10. prosinca, a odgovor na ovo pitanje ionako ne možemo dobiti subjektivnom interpretacijom vlastite percepcije trenutne situacije. Stoga je najjednostavnije okrenuti s konkretnim brojkama. Stringency indeks, koji stručnjaci BSG-a objavljuju na dnevnoj razini, možda nije posve precizan, ali je dovoljno pouzdan indikator mjera koje vladajuće garniture širom svijeta poduzimaju u borbi protiv pandemije, i dovoljno dobar alat usporedbe na globalnoj razini.

Enlarge

67_1
| BSG Stringency indeks |

Riječ je zapravo o konkretnom (brojčanom) izrazu intenziteta lockdowna; indeks se kreće u rasponu od 0 do 100, pri čemu nula predstavlja donji ekstrem i evocira uspomene na naš raniji način života, dok 100 označava potpuni lockdown, nešto poput scenarija koji smo proživjeli krajem ožujka i tijekom travnja 2020. godine. Usporedbe radi, svoj je maksimum za Hrvatsku (96,3 boda) Stringency indeks dosegao 25. ožujka, svega nekoliko dana nakon potresa u Zagrebu, i na toj se razini zadržao punih mjesec dana. Nakon toga su mjere postupno popuštale, spustivši se početkom rujna na ispod razine od 30 bodova, da bi krajem listopada započeo drugi val restriktivnijih mjera, kojim je indeks dogurao do trenutnih 42 boda. Posve logično, potpuni lockdown se iz aktualne perspektive čini malo vjerojatnim.

Enlarge

67_2
| Stringency indeks & dnevni broj zaraženih u Hrvatskoj |

Svakodnevno nam pružajući mjeru novog normalnog, kreatori stringency indeksa uzimaju u obzir cijeli niz kriterija: od ograničenja okupljanja, održavanja/otkazivanja javnih događanja, preko restrikcija u dopuštenom protoku ljudi unutar i preko granica, pa do načina održavanja nastave u školama. Hrvatska je trenutno u skupini zemalja s relativno niskim vrijednostima stringency indeksa, ali Vlada očito razmišlja o uvođenju novih restriktivnijih mjera, tražeći načina obuzda razmjere pandemije i smanji dnevni broj zaraženih (i preminulih). Uostalom, čak i liberalna Švedska, pritisnuta opterećenošću zdravstvenog sustava, razmišlja u tom smjeru, dok se zemlje poput Njemačke spremaju na očajničke poteze, poput reprize proljetnog lockdowna. Mogu li te mjere dovoljno brzo dati željene rezultate? Hoće li se Vlada uopće odlučiti na tu primjenu takve strategije? Ostavljaju li joj zastrašujuće brojke Nacionalnog stožera civilne zaštite imalo izbora? Cijeli je niz pitanja na koja nemamo odgovora, a jedno je sigurno – cjepivo u vrlo kratkom roku neće ništa promijeniti na stvari. To nije varijabla koja do kraja siječnja može odigrati važniju ulogu.