Hoće li FED povećati ključne kamatne stope tijekom 2021. godine?

DA | 11,1 % |
NE | 88,9 % |

Ako želite podijeliti rezultate, ovdje možete preuzeti embed code:

U jeku pandemije, inflacija nije predstavljala nikakav problem; godišnja stopa inflacije u SAD u svibnju prošle godine spustila se na minornih 0,2%, najnižu razinu od studenoga 20100. godine. Nepunih godinu dana kasnije, u ožujku ove godine, u prvom redu zahvaljujući zamjetnom rastu cijena sirove nafte, inflacija je dosegla 2,6% na godišnjoj razini (najviše od kolovoza 2018. godine). Takav razvoj događaja mogao bi zakomplicirati život američkim monetarnim vlastima koje su prvotno planirale tolerirati nešto izraženije inflacijske pritiske, dopuštajući domaćem gospodarstvu da nadoknadi gubitke uvjetovane pandemijom koronavirusa.

Enlarge

92_1
| rast godišnje stope inflacije u SAD |

Prvi čovjek FED-a Jerome Powell već mjesecima ponavlja dobro poznatu mantru, tvrdeći kako bi bilo kakav uzmak od izdašnog stimulansa, koji središnja banka provodi još od proljeća prošle godine, naprosto bio preuranjen. Takav bi potez ozbiljno naštetio najranjivijim skupinama društva, zbog čega FED insistira na nastavku dosadašnje prakse, koja podrazumijeva primjenu rekordno niskih ključnih kamatnih stopa i kontinuirani otkup vrijednosnih papira (u prvom redu državnih obveznica), držeći pod kontrolom i dugoročne kamatne stope. Ne tako davno, činilo se da bi implementacija tog plana mogla potrajati još godinama. Na to, uostalom, upućuju i aktualne projekcije središnje banke (famozni dot-plot), prema kojima je aktualan rast inflacije zapravo tek prolazni fenomen.

Enlarge

92_2
| vjerojatnost promjene ključnih kamatnih stopa FED-a do kraja godine |

Stvari su se, međutim, drastično izmijenile zahvaljujući masovnom cijepljenju i uspješnoj borbi protiv pandemije; domaće gospodarstvo bilježi impresivne stope rasta (što će se pozitivno odraziti i na oporavak na globalnoj razini), i sve je veći broj onih koji vjeruju da će FED biti prisiljen ažurirati prijašnje projekcije i požuriti sa zaokretom u monetarnoj politici. Sukladno ranije proklamiranom obrascu, središnja banka bi najprije trebala reducirati intenzitet otkupa vrijednosnih papira, a tek potom razmišljati o povećanju kamatnih stopa (s aktualnih 0 – 0,25%). Međutim, šanse da se takav scenarij realizira već do kraja godine polako rastu; CME FED Watch, pogonjen kretanjem terminskih ugovora na kamatne stope, pokazuje kako je vjerojatnost takvog ishoda u minula četiri mjeseca porasla sa 0 na 15%, bitno komplicirajući zadaću središnje banke. Uzimajući u obzir tu činjenicu, mogućnost povećanja kamatnih stopa već u ovoj godini, ma kako bila minorna u ovom trenutku, nije scenarij koji bi bilo uputno olako odbaciti.