<iframe src="https://www.analogika.hr/kolektintel/emb_feed.php?quest=66" style="height:255px; width:350px; overflow:hidden; border:none;"></iframe>

Osim pandemije koronavirusa, na koju nisu ostala imuna niti financijska tržišta širom svijeta, godinu na izmaku na Wall Streetu obilježile su i dionice nove ekonomije, kompanije kojima novo normalno ide na ruku. Relativno ih je lako identificirati, jer je riječ o dobro poznatim hi-tech divovima Facebook, Apple, Netflix i Google (ujedinjeni u akronim FANG). I naravno – Tesla. Kompanija koja za razliku od pobrojanog kvarteta proizvodi nešto vrlo opipljivo, ali se uspjela ugurati u sam vrh najatraktivnijih izdanja, nudeći uistinu impresivnu statistiku. Poput, primjerice, činjenica da investitori vrijednost kompanije u ovom trenutku procjenjuju na vrtoglavih pola bilijuna dolara. Usporedbe radi, vrijednost tradicijom neusporedivo bogatijeg Forda trenutno se kreće oko tričavih 40 milijardi dolara, iako Ford sa svojih proizvodnih linija godišnje izbacuje milijune vozila, dok se godišnja proizvodnja Tesle još uvijek mjeri samo u stotinama tisuća.

Enlarge

Da stvar bude još bolja, krajem studenog stigla je i vrlo bitna potvrda upravljačke filozofije Elona Muska. Toliko iščekivano uvrštenje dionica Tesle u sastav S&P 500 indeksa nedvojbeno je kruna uistinu spektakularne godine za Teslu. Doduše, i indeks se nekako, nakon nekoliko mjeseci agonije (kojoj je pandemija zasigurno pridonijela) uspio dokopati pozitivnog teritorija, što je samo po sebi rezultat vrijedan divljenja. Ali jedva dvoznamenkasti rast od početka godina doista se doima mizernim u usporedbi s putanjom dionica Tesle, koje su godinu započele ispod 100 dolara, da bi samo 11 mjeseci kasnije vrijedile gotovo – 600 dolara.

Enlarge

Strelovit rast razlog je za zadovoljstvo, ali i oprez: nemali broj investitora vjeruje kako Tesla više nema previše prostora za rast, što bi se, u slučaju intenzivnije rasprodaje, moglo pretvoriti u samoispunjavajuće proročanstvo. S druge pak strane, najava skore primjene nekoliko različitih cjepiva protiv koronavirusa mogla bi biti bitno izmijeniti percepciju ulagača. Konkretno, skorim povratkom u normalu, ili odmakom od novog normalnog, neka druga izdanja stare ekonomije najednom bi mogla postati zanimljivija ulagačima. Tim više jer je njihova izvedba tijekom ove godine bila obilježena bitno skromnijim brojkama, čime se otvara veći potencijal za rast. Zato nije pitanje koliko će Tesla vrijediti krajem iduće godine, ni hoće li pasti ili porasti, nego hoće li se dogoditi taj zaokret u glavama (većine) investitora, kojim bi izdanja nove ekonomije tijekom iduće godine mogla pasti u nemilost i zaostati za prosjekom (S&P 500 indeksom).