Kolektivna inteligencija

(postotak točnih odgovora)

Inicijativa je bilo pregršt, ponajprije iz etabliranih turističkih destinacija poput Grčke, Italije i Španjolske. Zemlje europskog juga očajnički su željele izbjeći reprizu prošlogodišnje turističke sezone koja se svela na puko preživljavanje i vabljenje domaćih gostiju kako bi se barem donekle popunili prazni kapaciteti. Već početkom godine, kada je postalo jasno da bi ubrzano cijepljenje moglo istisnuti pandemiju u drugi plan, krenuli su bilateralni i multilateralni razgovori, koje je korporativni sektor zdušno podržao, nadajući se jedinstvenom rješenju koje bi učvrstilo praktični zdravstveni standard. Cijela priča je, barem na Starom kontinentu, kulminirala krajem ožujka, pozitivnim očitovanjem zastupnika u Europskom parlamentu.

A onda su krenuli problemi. Uz otpor dijela političara i javnosti, pojavio se i cijeli niz praktičnih problema, svojstvenih heterogenom bloku država kao što je Europska unija. Europska komisija se teško nosila s različitim preferencijama i problemima interoperabilnosti, da bi se u konačnici iskristalizirao oblik digitalne putovnice ili certifikata u koju bi bili upisani podaci o cijepljenju, provedenim COVID-19 testovima, ili potvrdi o preboljenoj bolesti. Oni koji raspolažu putovnicom, poput hrvatskih građana, mogu putovati zemljama Europske unije bez značajnijih ograničenja, što bi, samo po sebi, bilo dovoljno za pozitivan odgovor na postavljeno pitanje. Međutim, cijeli projekt ipak neće zaživjeti od početka lipnja. Kako stoji na stranicama Europskog informacijskog i autorizacijskog sustava za putovanja (ETIAS), datum početka operativne primjene Digitalne zelene putovnice, formaliziran EU regulativom, fiksiran je tek za – početak srpnja. Što znači da je Europska komisija još jednom podbacila, barem iz perspektive korisnika Kolektivne inteligencije, od kojih je velika većina očekivala da bi stvar trebala profunkcionirati već početkom lipnja.