Kada će cijepljenje protiv koronavirusa obuhvatiti barem 75% hrvatske populacije?

Prije godinu dana, nitko nije ni pomišljao na cjepivo, a kamoli na mogućnost da će u manje od 12 mjeseci biti dostupno čak nekoliko različitih cjepiva protiv koronavirusa. Stvari danas izgledaju bitno drukčije, no promjenu perspektive moguće je mjeriti i u bitno kraćim vremenskim intervalima. Barem kada je cjepivo u pitanju, jer nakon što su cjepiva Pfizera/BioNtecha i Moderne dobila odobrenje nadležnih agencija, a paralelno širom zemalja započelo cijepljenje domaćim cjepivima širom Rusije i Kine, činilo se kako se pandemiji napokon nazire kraj. A onda, u svega tjedan ili dva – novi preokret.

Koliko će iznositi broj preminulih od koronavirusa do kraja travnja 2021. godine?

Broj preminulih jedno je od ključnih mjerila uspješnosti borbe protiv pandemije, a projekcije za idućih nekoliko mjeseci predstavljaju sukus razmišljanja suprotstavljenih tabora čija se razmišljanja mahom sukobljavaju oko intenziteta anti-pandemijskih mjera. Zbog šokantne serije potresa na području Banije, pandemija koronavirusa je, posve razumljivo, pala u drugi plan. Drugačije vjerojatno nije ni bilo za očekivati u jeku blagdana, a tragične posljedice prirodne nepogode na Baniji potpuno su zasjenile neugodnu dnevnu statistiku koju objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Hoće li na kraju siječnja mjere protiv koronavirusa u Hrvatskoj biti restriktivnije od onih početkom prosinca?

Stanje u prvoj polovici prosinca, dok u javnosti traju žestoke rasprave o opravdanosti uvođenja restriktivnijih mjera kako bi se obuzdala pandemija, početna je točka ovog pitanja. Posljednje vrijednosti stringency indeksa u produkciji Blavatnik School of Government iz Oxforda datiraju od 10. prosinca, a odgovor na ovo pitanje ionako ne možemo dobiti subjektivnom interpretacijom vlastite percepcije trenutne situacije. Stoga je najjednostavnije okrenuti s konkretnim brojkama.

Hoće li do kraja 2021. godine cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj postati obvezno?

Obveza cijepljenja protiv koronavirusa već je neko vrijeme predmet žustrih rasprava, jer imunitet krda, sva je prilika, bez cjepiva je naprosto jako teško (ili čak nemoguće) ostvariti. Turobna realnost sve više nameće potrebu široke primjene cjepiva koje bi, kako to navodi Bill Gates, „pomoglo ponovnom otvaranju društva“ – danak koji virus uzima na globalnoj razini, bilo da je riječ o ljudskim životima, ili ekonomskim štetama (a na to se dva suprotstavljena tabora ponajprije fokusiraju), svakim je danom sve veći.

Kada će biti ukinuta obveza nošenja zaštitnih maski u trgovinama?

Do treće, završne faze kliničkih ispitivanja stigao je već dvoznamenkasti broj novih cjepiva protiv koronavirusa, i upravo ta činjenica budi nudi nadu u skori kraj noćne more poznatije i kao pandemija koronavirusa. Ovo skori, naravno, treba shvatiti uvjetno, jer dostizanje ciljanog imuniteta krda, tek se sada, nakon najave Pfizera, polako počinje nazirati. A samo nas taj scenarij, ili barem na to upućuju gorljive rasprave stručnjaka i laika, može lišiti izvanrednih mjera koje su, uz manje prekide, na snazi od ožujka ove godine.

Hoće li do kraja rujna 2020. godine ukupan broj zaraženih u Dalmaciji biti veći od onoga u Zagrebu?

Ako je suditi na temelju svakodnevnih rasprava na društvenim mrežama, u ovoj priči prevladavaju dva stajališta. Prema onom prvom, stanovnici Dalmacije su opušteniji (čitaj: neodgovorniji) i masovno ignoriraju upozorenja Nacionalnog stožera civilne zaštite. Istra i Zagreb su bitno discipliniraniji, ili tako barem rezoniraju zagovornici teze koja nije strana niti državnim dužnosnicima.

Očekuje li nas novi lockdown do kraja 2020. godine?

Hrvatska je bila tek jedna u poduljem nizu zemalja koje su se krajem zime ili s početkom proljeća, suočene sa dramatičnim rastom broja zaraženih, odlučile na strogi lockdown, silom provodeći socijalnu distancu. O virusu se tada malo toga znalo, a strah od tragičnog talijanskog scenarija isprovocirao je zatvaranje od kojega je tada bila pošteđena samo maloprodaja, i to ako je imala veze sa hranom ili lijekovi. Svo ostalo, od škola i fakulteta, do ugostiteljskih objekata i javnog prijevoza (o uredima da i ne govorimo) našlo se na udaru Nacionalnog stožera civilne zaštite.