Hoće li Zoran Milanović izgurati predsjednički mandat do kraja?

Baražna vatra iz predsjedničkih dvora već danima ne jenjava; i dok je u samom početku bila usmjerena na premijera Plenkovića, oko navodnih propusta u istrazi u kojoj je zasad glavni protagonist čelnik JANAF-a Dragan Kovačević, predsjednik Zoran Milanović posljednjih je dana drastično proširio raspon meta koje nesmiljeno gađa verbalnom artiljerijom. Kako to zgodno primjećuje Višeslav Raos, „ako tvrdite kako su vas svi odreda pogrešno shvatili, možda niste ponajbolje osmislili svoju izjavu“; predsjednik, ili kako mu neki tepaju, Trump iz našeg sokaka, međutim, stvari gleda iz bitno drukčije perspektive, i čini se da mu ta mogućnost još uvijek nije pala na pamet.

Koliko će ministara napustiti Vladu u prvoj godini mandata?

Samo dva mjeseca nakon što je Sabor amenovao novu Vladu, domaću političku scenu ozbiljno je uzdrmao skandal u kojem vodeću ulogu igra (nekadašnji) čelnik JANAF-a Dragan Kovačević. Ali za ovu priču je još važnije da, pored predsjednika Zorana Milanovića i suca Ivana Turudića (da spomenemo samo neke), zapažene role igra i nekolicina aktualnih ministara, koji su također posjećivali kontroverzni Klub u Slovenskoj ulici u Zagrebu. Status ministra u vladi ionako je sam po sebi pozicija visokog rizika: njihove su aktivnosti pod konstantnim povećalom javnosti, podložne brojnim pritiscima, no najnoviji razvoj događaja zasigurno dodatno komplicira stvari.

Hoće li se do kraja mandata ove Vlade mijenjati Zakon o izbornim jedinicama?

Očekivati od Ustavnog suda da parlamentarne izbore okarakterizira neustavnima posve je iluzorno: to bi otvorilo pravu Pandorinu kutiju problema i stvorilo legalističku noćnu moru, dovodeći pritom u pitanje i legitimitet ključnih aktera na domaćoj političkoj sceni (interes potonjih je lako razumljiv). A onda opet, Ustavni sud je neizravno priznao kako su parlamentarni izbori, da se poslužimo prikladnim eufemizmom, na rubu legalnosti.

Tko će biti idući predsjednik SDP-a?

Dosta dugo je Peđa Grbin bio usamljen na popisu kandidata za budućeg predsjednika Socijaldemokratske partije Hrvatske, jedini koji se usudio neposredno nakon izbora javno istaknuti kandidaturu. Toliko dugo da se činilo da bi SDP, nakon izbornog fijaska, mogao doživjeti još jedan, na unutarstranačkim izborima u potpunosti lišenima pluralizma. A onda je uslijedila poplava kandidata.

Hoće li netko od čelnih ljudi Stožera biti smijenjen do kraja godine?

Ne tako davno nazivali su ih herojima i heroinama, dizali u nebo i pisali panegirike. I tople ljudske priče, koje su ih trebale još više približiti puku. Njihov zvjezdani status vjerojatno je poslužio kao inspiracija za prijevremene izbore na kojima je Vili Beroš, svega nekoliko mjeseci široj javnosti relativno nepoznat neurokirurg, doslovno briljirao, osvojivši više od 35 tisuća preferencijalnih glasova. Ili čak tri tisuće više od svog nadređenog, premijera Andreja Plenkovića, što počesto nije baš dobar znak.

Hoće li idući gradonačelnik Zagreba doći iz redova HDZ-a?

Nakon što je pomeo konkurenciju na parlamentarnim izborima, Andreju Plenkoviću očito su porasli apetiti i na lokalnoj razini. Na tragu one stare, „šteta je pustiti dobru priliku da propadne“, a sa evidentnim slabljenjem SDP-a na nacionalnoj, te Milana Bandića na lokalnoj razini, HDZ-u se otvara poveći značajan za napredovanje u metropoli. Nimalo slučajno, Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji je već prošao prvo čitanje, a na snagu bi mogao u rujnu, predviđa vrlo izdašan znak pažnje u režiji Vlade. Obnova bi se trebala financirati po formuli 60-20-20, pri čemu će najveći teret obnove snositi državne financije (60%), što nikome nije sporno.

Hoće li Aleksandar Vučić ostati na vlasti do kraja godine?

Doista je teško ukratko opisati narav prosvjeda koji su obilježili post-izborna zbivanja u Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić je trijumfirao na nedavnim izborima, i zahvaljujući bojkotu dobrog dijela oporbe vladajuća Srpska napredna stranka u suradnji sa svojim koalicijskim partnerima kontrolira više od dvije trećine mandata u parlamentu, što joj daje širok manevarski prostor i mogućnost da provodi u djelo sve ideje aktualnog predsjednika.

Hoće li Andrej Plenković premijerskim stažem nadmašiti Ivu Sanadera?

Unatoč ponešto preuranjenim izborima, Andrej Plenković se već proteklim mandatom na čelu Vlade uspio ugurati među pet najdugovječnijih hrvatskih premijera (od hrvatske samostalnosti naovamo). Činjenica da je duboko zagazio u četvrtu godinu mandata i zauzeo tako visok plasman na ljestvici ponajviše govori o slabašnom prosjeku koji kvari nekolicina, poput Stipe Mesića (obnašao premijersku dužnost svega tri mjeseca), ili pak tercet Hrvoje Šarinić – Tihomir Orešković – Josip Manolić, koji su redom proveli manje od godinu dana na čelu Vlade.