Osim pandemije koronavirusa, na koju nisu ostala imuna niti financijska tržišta širom svijeta, godinu na izmaku na Wall Streetu obilježile su i dionice nove ekonomije, kompanije kojima novo normalno ide na ruku. Relativno ih je lako identificirati, jer je riječ o dobro poznatim hi-tech divovima Facebook, Apple, Netflix i Google (ujedinjeni u akronim FANG). I naravno – Tesla.
Nakon kaosa koji je izazvao bankrot Lehman Brothersa, malo tko je mogao slutiti da bi niz pozitivnih pomaka S&P 500 indeksa u ožujku 2009. godine mogao označiti kraj negativnog trenda. I još bolje, da bi se taj odmak od višegodišnjeg minimuma postupno mogao iznjedriti najduži dugoročni trend cijena dionica na Wall Streetu, koji je već napunio punih 11 godina. Svježe rane koje je ostavila Velika recesija (i Velika financijska kriza, ako vam je draže) natjerale su brojne investitore na suzdržanost; i dok su oni stajali po strani, indeks je bilježio nove rekorde.
Pored zastrašujućih podataka o padu BDP-a u drugom kvartalu, uvjetovanih rigidnom karantenom i dramatičnim padom ekonomske aktivnosti, pomalo neopaženo prolaze zanimljive vijesti sa financijskih tržišta. I dok je malo kome promakao impresivan rast cijena dionica, te cijeli niz novih rekorda na Wall Streetu, tržište roba je nekako u drugom planu, iako dobrih vijesti ne nedostaje. Zlato je već debelo u plusu, a rast u odnosu na početak godine bilježe i egzotične robe kao što su kakao i (koncentrirani sok naranče). No oporavak je, u manjoj ili većoj mjeri, dotaknuo i sirovine puno čvršće povezane s ekonomskom aktivnošću.
Poput kakvog ovisnika, Wall Street nasušno treba likvidnost koju pruža središnja banka. Taj FED-addicted karakter tržišta kapitala dokumentiran je u različitim istraživanjima, no investitori ga već intuitivno prepoznaju. Počeci simbioze datiraju još s kraja prošlog stoljeća, kada se na tržištima uvriježio termin Greenspan put koji je, najjednostavnije rečeno, aludirao na spremnost tadašnjeg čelnika FED-a Alana Greenspana da u kritičnim situacijama iskoristi veličinu i moć središnje banke kako bi pružio čvrst oslonac Wall Streetu.
Intervencije američke središnje banke u iznimno kratkom roku stabilizirale su financijska tržišta kada je bilo najpotrebnije, zauzdavši naprasni rast kamatnih stopa. Pored otkupa državnih obveznica, FED se upetljao i u tržište korporativnih obveznica, ali i novčanih fondova, odaslavši umirujuću poruku investitorima zbog koje je panika uvjetovana pandemijom koronavirusa trajala iznimno kratko.
Među aktivom koja već godinama trpi žestoke udarce nedvojbeno su i – europske banke. Uopće, još od globalne Velike recesije, a potom i dužničke krize na Starom kontinentu, europske dionice uvelike zaostaju za svojim konkurentima na Wall Streetu.
Činjenica #1: Donald Trump iz nekog razloga zbivanja na Wall Streetu doživljava kao mjerilo svog uspjeha (valjda mu je tako lakše shvatiti stvari). Činjenica #2: Wall Street ne voli promjene u Bijeloj kući, a ako […]
Od početka 2012. godine naovamo, cijena zlata porasla je za mizernih 10%. Za to američki S&P 500 indeks (dakle, dionice) je ostvario rast vrijednosti od čak 146%. Zlato se, za razliku od dionica, ne može […]
PRIDRUŽITE NAM SE
Kolektivna inteligencija je online zajednica posvećena predviđanjima stvarnih događaja, objedinjavanjem znanja i vještina svih korisnika. Korisnici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i nagrade te usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa.
Svi posjetitelji imaju priliku izbliza istražiti stranice, ali odgovore mogu dati samo korisnici registrirani putem omiljene društvene mreže, kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip "jedan član - jedan glas". Želite li se poigrati i testirati svoje znanje?
