Hoće li Vlada do kraja 2021. godine povećati doprinose za zdravstvo?

U skladu s (nemuštom) tradicijom, Vlada je odlučila pustiti još jedan probni balon, pokušavajući opipati puls javnosti kada je u pitanju zdravstveni sustav i financiranje istoga. Doduše, moguće je da se ministru Berošu, suočenom s velikim pritiskom vjerovnika, naprosto omakla lamentacija o višim doprinosima, no riječ je o vrlo osjetljivoj temi o kojoj državni dužnosnici najčešće ne lupaju što im prvo padne na pamet.

Koliko će na kraju 2021. godine iznositi stopa prinosa na desetogodišnje američke državne obveznice?

Nemojte da vas naoko specifično pitanje odvrati od pokušaja rješavanja zagonetke: priča nipošto nije toliko komplicirana kakvom se na prvi pogled čini. Zapravo, u odgovarajućem kontekstu (svakodnevnog života) vrlo je jednostavna za pojmiti, jer desetogodišnje američke državne obveznice iz naslova tek su konkretno mjerilo dugoročnih kamatnih stopa u čiju su cijenu utkana – inflacijska očekivanja. A upravo je o tome ovdje riječ.

Koliko će iznositi stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2020. godinu?

Kako će izgledati svijet nakon pandemije koronavirusa? U jeku rasprava o rastućem broju zaraženih, bolničkim kapacitetima, lockdownu, švedskom i inim modelima, fokus javnosti uglavnom je u sadašnjosti. Stvarnost se doima prilično dramatičnom, pa o dugoročnim posljedicama pandemije malo tko ozbiljnije razmišlja. No jednom kada se virus zauzda, u prvi će plan isplivati ozbiljne reperkusije krize, od narušenog fizičkog i mentalnog zdravlja ljudskog roda, do materijalne sigurnosti koja će, po svoj prilici, mnogima biti ozbiljno ugrožena.

Koliko će ove godine iznositi pad realnog BDP-a u Hrvatskoj u odnosu na prošlu godinu?

Dugo (po mnogima i predugo) je trajalo izvlačenje iz Velike recesije; prvu pozitivnu stopu rasta na godišnjoj razini Državni zavod za statistiku evidentirao je tek za 2015. godinu. Potom je uslijedilo višegodišnje razdoblje relativno skromnih stopa rasta, i tako anemičan rast sada se čini impresivnim. Jer ništa od toga se ne može usporediti s ovogodišnjim brojkama koje će biti duboko u minusu.

Koliko će iznositi pad realnog BDP-a u Hrvatskoj u drugom kvartalu 2020. godine u odnosu na isto razdoblje lani?

Američki BDP u drugom je kvartalu (na godišnjoj razini smanjen za nevjerojatnih 32,9%. Bila je to vrlo runa uvertira u poplavu otprilike jednako loše intoniranih vijesti sa makro fronta, objavljenih krajem srpnja i početkom kolovoza. Njemačka, za Hrvatsku jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, u promatranom je razdoblju zabilježila pad od nevjerojatnih 34,7% (usporedbe radi, minus od 10,1% u odnosu na prethodni kvartal otprilike je dvostruko veći od najgoreg rezultata zabilježenog tijekom Velike recesije).