U skladu s (nemuštom) tradicijom, Vlada je odlučila pustiti još jedan probni balon, pokušavajući opipati puls javnosti kada je u pitanju zdravstveni sustav i financiranje istoga. Doduše, moguće je da se ministru Berošu, suočenom s velikim pritiskom vjerovnika, naprosto omakla lamentacija o višim doprinosima, no riječ je o vrlo osjetljivoj temi o kojoj državni dužnosnici najčešće ne lupaju što im prvo padne na pamet.
Nemojte da vas naoko specifično pitanje odvrati od pokušaja rješavanja zagonetke: priča nipošto nije toliko komplicirana kakvom se na prvi pogled čini. Zapravo, u odgovarajućem kontekstu (svakodnevnog života) vrlo je jednostavna za pojmiti, jer desetogodišnje američke državne obveznice iz naslova tek su konkretno mjerilo dugoročnih kamatnih stopa u čiju su cijenu utkana – inflacijska očekivanja. A upravo je o tome ovdje riječ.
Prijedlog o ukidanju obvezne članarine Hrvatske gospodarske komore već se godinama provlači domaćom političkom scenom. I opet je aktualiziran, ovoga puta pokušajem zastupnika Mosta da kapitalizira animozitet velikog broja poduzetnika spram poduljeg niza parafiskalnih nameta čiji je smisao ponekad prilično teško dokučiti.
Kako će izgledati svijet nakon pandemije koronavirusa? U jeku rasprava o rastućem broju zaraženih, bolničkim kapacitetima, lockdownu, švedskom i inim modelima, fokus javnosti uglavnom je u sadašnjosti. Stvarnost se doima prilično dramatičnom, pa o dugoročnim posljedicama pandemije malo tko ozbiljnije razmišlja. No jednom kada se virus zauzda, u prvi će plan isplivati ozbiljne reperkusije krize, od narušenog fizičkog i mentalnog zdravlja ljudskog roda, do materijalne sigurnosti koja će, po svoj prilici, mnogima biti ozbiljno ugrožena.
Dugo (po mnogima i predugo) je trajalo izvlačenje iz Velike recesije; prvu pozitivnu stopu rasta na godišnjoj razini Državni zavod za statistiku evidentirao je tek za 2015. godinu. Potom je uslijedilo višegodišnje razdoblje relativno skromnih stopa rasta, i tako anemičan rast sada se čini impresivnim. Jer ništa od toga se ne može usporediti s ovogodišnjim brojkama koje će biti duboko u minusu.
Američki BDP u drugom je kvartalu (na godišnjoj razini smanjen za nevjerojatnih 32,9%. Bila je to vrlo runa uvertira u poplavu otprilike jednako loše intoniranih vijesti sa makro fronta, objavljenih krajem srpnja i početkom kolovoza. Njemačka, za Hrvatsku jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, u promatranom je razdoblju zabilježila pad od nevjerojatnih 34,7% (usporedbe radi, minus od 10,1% u odnosu na prethodni kvartal otprilike je dvostruko veći od najgoreg rezultata zabilježenog tijekom Velike recesije).
Tijekom veljače prosječan broj komercijalnih letova (naravno, globalno) kretao se iznad 100 tisuća dnevno. Već tada su, iz poznatih razloga, pojedine zrakoplovne kompanije obustavile svoje letove prema Kini, a u ožujku je nastupio globalni lockdown […]
Još tamo početkom 2014. godine smanjena je problematična članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori. Problematična jer mnogi u toj priči ne vide nikakvu svrhu (ili korist), a s glasnijim zahtjevima privatnog sektora, okupljenog oko udruge Glas poduzetnika, […]
PRIDRUŽITE NAM SE
Kolektivna inteligencija je online zajednica posvećena predviđanjima stvarnih događaja, objedinjavanjem znanja i vještina svih korisnika. Korisnici mogu pratiti svoje prognoze, uspoređivati rezultate, zaraditi bodove i nagrade te usavršavati vještine predviđanja u različitim područjima interesa.
Svi posjetitelji imaju priliku izbliza istražiti stranice, ali odgovore mogu dati samo korisnici registrirani putem omiljene društvene mreže, kako bi se spriječile zlouporabe i zaštitio demokratski princip "jedan član - jedan glas". Želite li se poigrati i testirati svoje znanje?
